I-Trypophobia yinto engokwengqondo esithole ukunakwa okuningi eminyakeni yamuva nje ngenxa yenani labantu abathi banalesi simo. Ibhalwe ngu-a ukwesaba noma ukucasuka amaphethini emigodi noma amaqhubu amancane, ahlangene, i-trypophobia ivuse isithakazelo esikhulu emphakathini wesayensi. Nakuba kungaziwa njengokuphazamiseka okusemthethweni ku-Diagnostic and Statistical Manuals of Mental Disorders (DSM), umthelela wako kulabo ababhekana nakho ubalulekile.
Kulesi sihloko, sizohlola ngokuningiliziwe ukuthi iyini i-trypophobia, ukuthi iziveza kanjani, izinkolelo-mbono ezichazayo ezingaba khona, nokuthi lesi simo senziwa kanjani. Hlala nathi ukuze uthole konke odinga ukukwazi ngakho la i-trypophobia: ukuhlola ukwesaba amaphethini embobo.
Iyini i-trypophobia?

I-Trypophobia ukwesaba (ukwesaba) noma ukungathandi ukuphindaphinda amaphethini wejiyomethri wemigodi noma amaqhubu amancane, aminyene.. Izibonelo zala maqembu zivame ukutholakala emvelweni, njengezidleke zezinyosi, izidleke zezinyosi noma kwezinye izitshalo. Amaphethini abonakala ngokulinganisa kwawo, ukuphindaphinda nokuhlelwa okuvamile, okungukuthi, alandela ukusatshalaliswa kwejometri kwezakhi zawo.
Abanye abantu babhekana nokucindezeleka okukhulu lapho bebuka la maphethini, angabangela izimpawu ezihlukahlukene: kusukela ekuphatheni kabi noma ukucasuka kuya ekugodoleni futhi, ezimeni ezinzima kakhulu, izimpawu zomzimba ezifana nokujuluka noma ngisho nokucanuzela kwenhliziyo. Lokhu okuhlangenwe nakho kuyefana nokwesaba abanye abantu ababa nakho lapho bebuka izinto ezithile. izilwane ezesabekayo, okungavusa ukusabela okufanayo kokukhathazeka.
Izimpawu ze-Trypophobia

Njengoba sisanda kushiwo, abantu abane-trypophobia bangathola izimpendulo eziningi ezahlukene kuzinto ezivusa ukuzondwa kwabo. Ezinye zezibonakaliso ezivame kakhulu zihlanganisa:
- Imizwa ejulile yokungakhululeki noma yokucasuka lapho ubuka izithombe, izinto, noma izindawo ezinamaphethini embobo ahlangene.
- imizwa yomzimba, njenge ukulunywa, ukugodola, isicanucanu o ukujuluka, lapho uhlangabezana ne-tripophobic stimus.
- Ukuziphatha kokugwema ukubhekana nezimo noma izisusa ezingase zibangele ukwesaba noma ukungakhululeki okuhlobene ne-trypophobia.
I-Trypophobia esikweni elidumile nesayensi

I-Trypophobia isithole ukubonakala emasikweni athandwayo nasezinkundleni zokuxhumana, lapho kwabelwa khona izithombe namavidiyo abangela ukusabela kwe-trypophobic kwabanye abantu. Isenzo esisikhumbuza ukuzwela esingaba nakho kumaphethini athile okubuka, afana nokungakhululeki abantu abaningi abakuzwayo lapho khuluma emphakathini, okungabangela ukukhathazeka.
Nokho, I-trypophobia ayibonwa njengokuphazamiseka okusemthethweni ezincwadini zokuxilonga nezibalo zokuphazamiseka kwengqondo, njenge-DSM-5. Abanye abacwaningi baphikisa ngokuthi nakuba i-trypophobia ingaba isipiliyoni sangempela nesithena amandla kulabo abahlangabezana nayo, ucwaningo olwengeziwe lusadingeka ukuze uluqonde ngokugcwele futhi uluhlukanise njengesifo somtholampilo.
Izincazelo ezingenzeka kanye nemibono ye-Trypophobia: Ukuhlola Ukwesaba Amaphethini Wemigodi

Nakuba i-trypophobia ingaqondakali ngokuphelele, abanye abacwaningi nochwepheshe bahlongoze imibono ehlukahlukene ukuchaza umsuka nokubonakaliswa kwayo. Sethula eminye imibono ebaluleke kakhulu neyamukelwa umphakathi wesayensi:
- Imibono yokuziphendukela kwemvelo kanye nokusinda: Ngokwalo mbono, i-trypophobia ingaba nesisekelo sokuziphendukela kwemvelo. Abanye basikisela ukuthi amaphethini embobo ahlangene angase avuse izimpendulo ze-alamu noma amasignali engozi ebuchosheni bomuntu, okuholela ekuzondeni noma ekwesabeni. Kuye kwaphikiswana ngokuthi la maphethini angase ahlotshaniswe nawo izilwane ezinobuthi noma izifo ezithathelwanayo abanamamaki afanayo.
- Ukucubungula okubonakalayo nokuqondayo: Le ndlela iphakamisa ukuthi i-trypophobia ihlobene nendlela ubuchopho bethu obusebenza ngayo futhi ibone amaphethini okubukwayo. Kuphakanyiswa ukuthi amaphethini embobo ahlanganisiwe angase aqalise ukugqugquzeleka ngokweqile ezindaweni ezithile zobuchopho ezinesibopho sokucutshungulwa kokubukwayo nokuqonda, okubangela impendulo ephikisayo.
- Ukufundisa kanye nemfundo: Abanye abacwaningi baphakamise ukuthi i-trypophobia ingase ibe umphumela wesimo esibi sokuhlanganisa noma ukufunda. Uma umuntu ehlangabezane nesipiliyoni esibi noma esibuhlungu esihlobene nesivuseleli se-tripophobic, angase ahlakulele ukuzondwa okunesimo kulawo maphethini athile.
Ukwelashwa kwe-Trypophobia

Njengoba i-trypophobia ingaziwa njengokuphazamiseka komtholampilo okusemthethweni, azikho izindlela zokwelapha eziqondile zokubhekana nayo. Kodwa-ke, amanye amasu angasiza ukuphatha i-trypophobia afaka:
- Ukwelashwa kokuchayeka: Kubandakanya ukubeka umuntu othintekile ekuchayekeni kancane kancane nokulawulwayo ku-tripophobic stimu, ngokuvamile ngokumethula ngezithombe ezivusa lokho kwesaba okuthile. Kuyindlela yokufunda enesimo yokuqeda izinhlelo lapho ubuchopho bomuntu othintekile bufunda kabusha ukuthi akuyona ingozi yangempela, ngaleyo ndlela kunciphisa usizi lwabo noma ukukhathazeka okuhlobene nokugqugquzelwa kwe-tripophobic. Lolu hlelo lokusebenza lwenziwa endaweni ephephile futhi elawulwayo ngokusekelwa uchwepheshe wezempilo yengqondo.
- Amasu okuphumula: Ukuzijwayeza amasu okuphumula, njengokuphefumula okujulile, ukuzindla, noma ukuphumula kwemisipha okuqhubekayo, kungasiza ekwehliseni izimpawu zokukhathazeka noma ukungakhululeki lapho ubhekene ne-tryphobic stimus. Izinzuzo zomtholampilo zokuzindla zifakazelwa ngokwesayensi, yingakho ngokuvamile kuyithuluzi elinamandla kakhulu ekwelapheni izifo eziningi, ngokomzimba nangokwengqondo. Ngalo mqondo, ezinye izindlela ezifana ne-yoga ne-Pilates nazo zibonise ukuthi zisebenza kahle njengendlela yokugxila nokulawula umzimba, ngakho-ke, okunomthelela omuhle engqondweni, ukunciphisa zonke izinhlobo zokukhathazeka noma izinkathazo.
- I-Cognitive-Behavioral Therapy (CBT): Ezimweni ezimbi kakhulu, ukwelashwa kokuziphatha kwengqondo kungase kuzuzise. Lokhu kwelashwa kugxile ekuboneni nasekuguquleni amaphethini okucabanga angalungile noma angenangqondo (ukuhlelwa kabusha kwengqondo) okuhlotshaniswa ne-trypophobia, kanye nokuthuthukisa amakhono okubhekana nokwesaba ngokuphumelelayo. Uma ufuna ukufunda ukuphatha kangcono lokhu kwesaba, ngincoma lesi sihloko indlela yokulahlekelwa ukwesaba kwakho ukuphakama.
- Ukwesekwa kanye nemfundo: Ukufuna ukusekelwa emndenini, abangani, noma amaqembu okusekela kungaba usizo kulabo abahlangabezana ne-trypophobia. Futhi, ukuzifundisa ngalesi senzakalo nokuqonda ukuthi awuwedwa kokuhlangenwe nakho kwakho kungase kukududuze. Masikhumbule ukuthi umuntu uyisilwane esihlala emphakathini futhi ukwesekwa kweqembu ("umhlambi") kuwusizo kakhulu ekwelapheni noma yikuphi ukugula noma izifo.
Ungesabi, i-trypophobia inesixazululo

Kuso sonke lesi sihloko, sibone ukuthi i-trypophobia izuze kanjani intshisekelo emphakathini futhi yadala impikiswano emphakathini wesayensi. Nakuba kungabhekwa njengokuphazamiseka komtholampilo okusemthethweni, abantu abaningi bahlangabezana nalokhu kucasuka okungenangqondo noma ukwesaba amaphethini embobo ahlangene.
Imibono nge-trypophobia ihlanganisa ukuziphendukela kwemvelo, ukucubungula okubukwayo, nezincazelo zokuqonda, kanye nesimo nokufunda. Ayikho iphrothokholi ejwayelekile yesenzo lapho ubhekene nalesi simo, nokho-ke kuye kwabonakala ukuthi ukuchayeka kancane kancane ku-tripophobic stimuli, amasu okuphumula kanye nokwelashwa kwengqondo-yokuziphatha kungasiza abantu ukuphatha izimpawu ezihlobene ne-trypophobia.
Njengoba lesi simo siqhubeka nokuphenywa, ukuqonda okwengeziwe kwezimbangela zako kanye nokuhlukaniswa okungenzeka kwe-trypophobia njengesifo esiqashelwayo kulindeleke. Ngakho Uma uhlushwa i-tripophobia noma ucabanga ukuthi ungase uhlupheke yikho, ungesabi, isayensi ihlala ithuthukela kuwe futhi namuhla sesivele sinamasu asebenzayo asiza ukuthuthukisa izimpawu zayo ngisho nokuziqeda ngokuphelele. Likhona ithemba lempilo engcono.